Bezglutenska dijeta

Prehrana oboljelih od celijakije mora zadovoljavati potrebe za svim esencijalnim nutrijentima, a ne smije sadržavati pšenicu, raž, zob i ječam. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ukoliko se hrana procesira, te je od izrazite važnosti pažljivo čitati deklaraciju na proizvodu.

Jedini način liječenja bolesti predstavlja doživotnu prehranu bez glutena, odnosno dijetu bez proizvoda koji sadrže pšenicu, raž i ječam. Tijekom prvih nekoliko tjedana bezglutenske dijete preporučuje se dodatan unos vitamina, minerala i proteina u svrhu saniranja deficita i popunjavanja rezervi nutrijenata. Nekim pacijentima potrebni su mjeseci ili čak godine dijetoterapije za potpuni oporavak.

BezGlutena2Napomene:

  • Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijene usta.
  • Hidrolizirani biljni proteini mogu biti porijeklom iz pšenice, soje, kukuruza ili mješavine spomenutih žitarica.
  • Budući da se brašno i žitarice često koriste pripripravi jela, valja voditi računao metodama pripreme, posebice u restoranima.
  • Svježe, smrznuto ili konzervirano voće i povrće bez dodataka je dozvoljeno, a preporučuju se i voćni sokovi. Dozvoljeno je i mlijeko i mliječni proizvodi ukoliko im nisu dodani aditivi glutena, a isto vrijedii za meso, perad, ribu, jaja i soju.
  • Nepodnošenje laktoze, odnosno nemogućnost probavljanja mliječnog šećera, ponekad se javlja kao sekundarni simptom celijakije. Kod takvih slučajeva uz bezglutensku dijetu ujedno je potrebno provoditi prehranu s niskim udjelom laktoze (mlijeka i mliječnih proizvoda). Nakon izvjesnog perioda terapije bezglutenskom dijetom, mukozno tkivo gastrointestinalnog sustava se oporavlja i razina laktaze se normalizira, a time nestaju tegobe nepodnošenja laktoze.
  • Energetski unos oboljelih od celijakije treba biti oko 20 % viši od uobičajenog u periodima kada se manifestira malapsorpcija te je izražen gubitak nutrijenata putem fecesa. Izostanak simptoma nakon unosa gliadina ne znači nužno da su crijevne resice ostale neoštećene, jer je često potrebno nekoliko sati da se simptomi pojave.
  • Potrebno je naglasiti da bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam, a gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga sačinjavaju su zamjenjive brojnim drugim prehrambenim izvorima.

 

Tablica ne sadržava kompletnu listu namirnica. Uvijek je bitno pročitati deklaraciju proizvoda i uvjeriti se da ne sadrži gluten.

Kategorija hrane

Preporuke

Savjeti

Kruh, pahuljice, riža, tjestenina;
6-11 obroka dnevno

Količina obroka =

1 kriška kruha,
1 pecivo
1 šalica pahuljica,
1 šalice kuhane riže, žitarica ili tjestenine

Kruh ili krušni proizvodi od kukuruza, riže, soje, krumpirovog brašna, od brašna dobivenog iz graha, prosa, heljde, lana, kineske šećerne trske, amaranta
**

Pahuljice od soje, kukuruznog brašna, smeđe i bijele riže, heljde, prosa
**

Riža, okruglice od riže, tjestenina koja sadrži dozvoljene sastojke
**

Krekeri i kolači od riže, kolači od kukuruznog brašna

Koristite brašno od kukuruza, riže, korijenja, tapioke, krumpira ili njihovu mješavinu.

Eksperimentirajte s proizvodima bez glutena, neki od njih mogu se kupiti u supermarketima, trgovinama zdrave hrane ili direktno od proizvođača

     

Povrće:
3-5 obroka dnevno

Količina obroka=

1 šalica svježeg lisnatog povrća,
1 šalice kuhanog ili sjeckanog,
3 šalice soka

Sve svježe, smrznuto ili konzervirano povrće bez dodataka

Kupujte svježe, smrznuto ili konzervirano povrće (pazite na dodane konzervanse) i začinite s biljem ili mirodijama

     

Voće:
2-4 obroka dnevno

Količina obroka=

1 komad voća srednje veličine,
1 šalice konzerviranog,
3 šalice soka,
1 šalice sušenog voća

Sve voće i voćni sokovi

 

 

 

Mlijeko, jogurt i sir:
2-3 obroka dnevno

Količina obroka=

1 šalica mlijeka ili jogurta,
42.75 g prirodnog sira,
57 g procesuiranog sira

Sva mlijeka i mliječni proizvodi ukoliko im nisu dodani aditivi glutena

Stari sirevi

Ukoliko na proizvodima nema liste sastojaka kontaktirajte

 

Meso, perad, riba,
sušeni grah i grašak,
jaja, orasi:

2-3 obroka dnevni ili ukupno 171 g dnevno

Količina obroka=

57-85.5 g kuhanih namirnica,
1 jaje,
1 šalice kuhanog graha,
2 žlice kikiriki maslaca,
1/3 šalice oraha

Sve meso, perad, riba, jaja

Sušeni grah i grašak, orasi, soja, kikiriki maslac

Hladetina ili kobasice bez dodanih aditiva i punjenja

Kupujte meso, perad i ribu bez punjenja, dodanog sosa ili umaka

     

Masnoće, sladila,
snack-ovi,
konditorski proizvodi,
napitci

Maslac, margarin,
umaci i deserti koji ne sadrže nedozvoljene sastojke
Šećer, med, đem, žele,
tvrdi bomboni, čokolada (čista),
kokos, melasa, sljez

Kava, čaj,
gazirana pića, vina, rum

Većina začina i mirodija

Sve proizvode koji ne sadrže gluten pohranite u frižider jer ovi proizvodi ne sadrže konzervanse.

Izbjegavajte umake, nadjeve, konzerviranu ribu i ostale proizvode koji mogu sadržavati aditive

 

 

Kategorija hrane

Hrana koju treba izbjegavati

Kruh, pahuljice, riža, tjestenina

Kruh i krušni proizvodi od pšenice, raži, ječma, zobi;

graham, gluten ili durum brašno;

pšenični škrob, zobene mekinje

Pahuljice proizvedene od pšenice, raži, raži, zobi;

pahuljice s dodanim ekstraktom sladi

Tjestenina koja sadrži gore navedene sastojke

Većina krekera

Povrće

Kremasto, pohano povrće,
konzervirani zapečeni grah

Neke vrste pomfrita

Voće:

Neka komercijalna punjenja za voćne pite

 

Mlijeko, jogurt i sir:

Mliječni koktel
Neka mliječna pića,
Smrznuti i obogaćeni jogurti

Meso, perad, riba,
sušeni grah i grašak,

Bilo koja namirnica pripremljena s pšenicom, raži, ječmom, zobi, glutenskim stabilizatorima ili punjenjima uključujući neke kobasice, hladetinu i konzervirano meso

Nadjevena purica

Jaja

Određeni supstituenti jaja

 

Suplementacija

Uz gluten-free dijetu, kao dio terapije, oboljeli od celijakije često trebaju dodatnu suplementaciju vitamina i minerala. Često se preporuča poseban unos željeza i folne kiseline; u nekim slučajevima i jednog iz grupe B vitamina. Ponekad je potrebna zamjena za tekučinu i elektrolite, uključujući kalcij, kalij i magnezij. I žene i muškarci s slabom gustoćom kostiju zahtijevaju dodatnu suplementaciju vitamina D.

Oboljeli od celijakije čiji tretman uključuje suplementaciju moraju biti svjesni nekoliko stvari.

 

  • Kao prvo, ne postoje dva oboljela od celijakije s istim simptomima, pa tako nemaju ni iste zahtjeve organizma. Stoga, isti tretmani ne vrijede za različite osobe te nešto što je dobro za jednog oboljelog nije nužno dobro i za drugog.
  • Nadalje, samodisciplina sa sobom ne povlači i samodijagnozu ili samoliječenje. Cijeli proces tretmana i suplementacije trebaju nadzirati stručnjaci, u suprotnom dobre namjere oboljelih mogu uzrokovati dodatne probleme.
  • Treća bitna stvar je da oboljeli od celijakije moraju shvatiti da je njihovo stanje okarakterizirano kao depresija imuno sustava-sa slabijom funkcijom autoimunog sustava. Kao takvi, oni teže podnose različite infekcije ili neka druga stanja.
  • Većina preporučenih doza vitamina, suplemenata u prehrani i drugih OTC preparata dana je na osnovu mjerenja “pune” apsorpcijske moći zdravih pojedinaca. Doze za oboljele od celijakije mogu biti veće, ali i manje od doza preporučenih zdravim pojedincima. Najpravilniji pristup odredjivanja potrebnih doza je očitavanje nalaza krvi koje će obaviti stručnjak.

 

Povezane zanimljivosti:

Usprkos nekim preporukama da oboljeli od celijakije ne bi trebali konzumirati zob, finska studija predlaže da odrasli mogu sigurno unositi umjerene količine zobi u svoju prehranu. Petogodišnja studija obuhvatila je 63 odrasle osobe oboljele od celijakije. Istraživanja su pokazala da su se oboljeli koji su konzumirali umjerene količine zobi, i provodili bezglutensku dijetu, oporavljali jednako dobro kao i oboljeli koji su zob u potunosti izbacili iz prehrane.

Razlog dosadašnjih preporuka o izbacivanju zobi iz prehrane je, protein koji se nalazi u zobi, a sličan je glutenu. Poznato je da oboljeli od celijakije moraju izbjegavati bilo kakve izvore glutena.

U prilog svome istraživanju istraživači su dodali kako skidanje zobi s liste “zabranjenih” namirnica može poboljšati oboljelima kvalitetu života, ostavljajući im više mogućnosti pri odabiru i pripremi namirnica.

Izvor: Gut 2002;50:332-335.

 

 

Nedavno je tim europskih znanstvenika razvio biosenzor koji otkriva prisutnost glutena u hrani te na taj način osobama koje boluju od celijakije pomaže u detekciji ovog za njih opasnog proteina. Celijakija je bolest uzrokovana intolerancijom probavnog sustava pacijenta prema pšeničnom proteinu, glutenu, kao i sličnim proteinima iz raži i ječma.

Cilj projekta je bio razvijanje mikrosustava sa ugrađenim modulima koji otkrivaju prisutnost glutena u hrani. Prim. Dr. Ludvig Sollid iz Osla, tvrdi da ima snažne dokaze kako je celijakija bolest T- stanica imunološkog sustava i njegov tim upravo razvija peptidne derivate glutena koje bi T- stanice prihvaćale.

Sva ova nova istraživanja pružaju veliku nadu za osobe koje boluju od celijakije jer gluten se vrlo često upotrebljava u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Sama mogućnost razvoja proizvoda sa “prihvatljivim” glutenom predstavlja velik korak za pacijente koji su, nažalost, doživotno osuđeni na bezglutenske dijete.

Izvor: Medicina.hr

 

Celijakija je autoimuna bolest karakteristična po osjetljivosti na prolamine, proteine prisutan u pšenici, raži i ječmu. Sve žitarice sadrže prolamine, ali nisu svi prolamini štetni za oboljele od celijakije. Smiju li oboljeli od celijakije konzumirati ocat?

Ocat se dobiva fermentacijom šećera do alkohola, a zatim sekundarnom fermentacijom nastaje ocat. Pšenica, raž, ječam i zob se koriste u proizvodnji različitih destilata, pa i octa. Dakle, postoji mogućnost da krajnji proizvod sadrži nepoželjne prolamine. Međutim, oboljeli od celijakije mogu konzumirati destilirani bijeli ocat ili namirnice poput kiselih krastavaca koje mogu sadržavati ovakav ocat. Izuzetak je ocat dobiven od ječmnog slada jer je on samo fermentiran, ali nije provedena destilacija kojom se prolamini uklone.

Izvor: Journal of the American Dietetic Association

 

Piše: Michael Ban, osobni trener, Blue Gym

 

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!

Iz ponude ovog puta izdvajamo NordicTrack T20.0 traku za trčanje, Breeze SKLZ sjenilo, Olimpijski komplet poliuretanskih utega od 130 kg i Bumper Elite Pro komplet bumpera u boji 160 kg.

Svu ostalu ponudu sportske opreme možete provjeriti na našem webshopu, a pratite nas i putem Facebooka i Twittera.

 

 

Tags: , , ,